Grade pelješki most uprkos protivljenju Bošnjaka u BiH

“Hrvatske autoceste” (HAC) u ponedjeljak će u posao izgradnje pelješkog mosta uvesti kinesku kompaniju “China Road and Bridge Corporation”, čime će i zvanično, uprkos protivljenju Bošnjaka u BiH, početi radovi na ovom trenutno najvećem projektu u Hrvatskoj.

Rok za završetak ovog projekta, vrijednog preko 520 miliona evra, koji i Evropska unija sufinansira sa 357 miliona evra, je tri godine.

Dužina mosta iznosi 2.440 metara, širina 23,6 metara, a najveća visina mosta od dna mora do vrha pilona biće 220 metara.

Ono što je najviše pažnje privlačilo kada je u pitanju izgradnja pelješkog mosta jeste širina plovnog puta i na kraju je, navodno, postignut dogovor između Hrvatske i BiH da on bude minimalno 200 metara, što je i ispoštovano, mada bošnjački političari i dan-danas tvrde da taj dogovor nije prošao sve potrebne procedure.

Bosna i Hercegovina čak je u parlamentu BiH usvojila i zaključak kojim se zvanično protivi izgradnji ovog mosta uz argument da njegovom izgradnjom BiH neće imati pristup otvorenom moru, a što joj kao pomorskoj zemlji pripada po svim mogućim konvencijama.

Tokom prošle godine u BiH su bile česte svađe političara, uglavnom Bošnjaka i Hrvata, upravo zbog izgradnje pelješkog mosta, a u jednom trenutku u Zagreb i Brisel poslato je nekoliko pisama u kojima su zvaničnici BiH, zavisno kojem narodu pripadaju, pravdali ili osporavali izgradnju tog mosta.

Samo iz Savjeta ministara BiH otišlo je nekoliko pisama različite sadržine, međutim, na kraju to nije imalo nikakvog efekta i procedura za izbor izvođača radova na pelješkom mostu je nastavljena.

Jedini organ koji se u BiH bavio pitanjem izgradnje mosta bila je Stručna grupa za pregovore sa Hrvatima, a koju je formiralo Ministarstvo transporta i komunikacija BiH još 2006. godine. Jedini uslov tadašnjih članova stručne grupe bio je da visina mosta bude 55 metara, a širina između stubova 200 metara, što je i ispoštovano, a Hrvati su na kraju napravili još veći razmak između stubova.

Inače, priča o pelješkom mostu kojim bi se povezala Dubrovačkoneretvanska županija sa ostatkom hrvatske teritorije traje već godinama, a strah bošnjačkih političara je da izgradnjom tog mosta BiH gubi nesmetan prolaz do međunarodnih voda, što joj garantuju međunarodne konvencije. Za razliku od bošnjačkih političara, Hrvati u BiH čvrsto rade na tome da taj projekat bude završen, dok Srbi poprilično nezainteresovano gledaju na cijeli taj slučaj.

Nakon što je postala članica EU, Hrvatska se ozbiljnije posvetila tom projektu i nakon nekoliko godina uspjela je od EU da dobije 357 miliona evra, od ukupno 526 miliona, koliko košta cijeli projekat, nakon čega su i počela negodovanja iz BiH.

(Nezavisne)