fbpx

Ovo su sve upješne banjalučke građanske inicijative: Građani imaju samo jednu opciju, a to je da se bore!

Kako pokrenuti građansku inicijativu, kako se boriti za prava građana, šta je potrebno za ostvarivanje cilja…

Poslije istorijskih višemjesečnih okupljanja Banjalučana sa ciljem očuvanja popularnog „Picinog parka“ i protesta koji su trajali više mjeseci građani su shvatili važnost organizovanja i ukazivanja na probleme u gradu putem formalnih i neformalnih građanskih inicijativa. Iako je, nažalost, „Picin park“ zauvijek izgubljen on je utabao put novim građanskim inicijativama koje su se izborile za svoje naselje, za dobrobit svih građana.

Kao prva, pravno gledana dobijena pobjeda građana, jeste velika pobjeda Borika kada su građani uspjeli sačuvati dječije igralište od namjere da se na njemu sagradi crkva, tu je i Incijativa Rekreativna zona Banjaluka koja radi na očuvanju i zaštiti Banj brda/Šehitluka, i najmlađa, ali ne manje važna Inicijativa građana Nova varoš koja je u kratkom vremenu uspjela sačuvati svoju zelenu površinu. Svakodnevna okupljanja Pravde za Davida su takođe priča koju živimo iz dana u dan.

Goran Pivašević iz Rekreativne zone Banjaluka kaže da su spomenute tri inicijative ostavile iza sebe konkretan rezultat koji najviše ide u korist građana, ne samo konkretnog naselja, već i Banjaluke.

„Inicijative građana su najvažniji korektivni faktor u društvu i kod nas su one tek u začetku.  Naši građani još uvijek ne shvataju moć inicijative građana, jer su jednostavno kontaminirani stranačkim načinom vođenja grada, koja po mom ličnom mišljenju i pravi najveći problem. Ta kontaminacija je stvorila dvije vrste građana: prve zainteresovane, koji kroz aktivno djelovanje u strankama koristi priliku kako bi za sebe i svoju užu okolinu stvorio korist, a za malo šire ga nije briga i druge nezainteresovane, koji su gledajući ove prve shvatili da je sve nepravedno i  jednostavno sve prepustili da ide svojim tokom. Zbog takve situacije i jedni i drugi ne stvaraju ništa. Da me stranački opredjeljeni građani i političari ne bi shvatili pogrešno, ne mislim da su svi ljudi u strankama nekvalitetni i sebični, ima tu jako mnogo kvalitetnih ljudi koji znaju svoj posao, a i sam sarađujem sa takvim ljudima, ali realno ne mogu ništa sami uraditi. Ovdje govorim uopšteno o današnjem sistemu funkcionisanja stranaka koji je generalno loš. Svi se na isti način udružuju u svoje tabore i na taj način automatski odvajaju od ostatka građana koji nisu u njihovom taboru ili koji uopšte nisu zainteresovani za politiku. Na taj način se automatski stvara rivalstvo između stranaka gdje svaki taj tabor pokušava sebi uzeti dio ’kolača’ (a taj kolač je kolač svih građana), a sa druge strane taj tabor ne daje ništa kvalitetno što će nadograditi taj ’javni kolač’ – uraditi kvalitento i iskreno stvoriti nešto“, kaže za BUKU Pivašević.

Pri osnivanju građanske inicijative Pivašević kaže da je prvo i osnovno da inicijativa mora imati glavnu osobu/e (do tri) koje će stajati iza nje i biti u svakom trenutku dostupne, znati sve o željama građana i sve to prenijeti javnosti.

„Nikada nemojte voditi inicijativu u kojoj se ne zna jasno ime i prezime osoba koja je vodi. Ako ste u nečemu u pravu, imate argumente, nemate potrebe da se skrivate, a sve inicijative sa anonimnim ’vođama’ su neozbiljne. Djelovanje inicijativa građana je propisano Statutom Grada. Prvo što zainteresovani za pokretanje inicijative građani moraju uraditi je pročitati Statut Grada i uputiti u osnovne stvari u funkcionisanju Grada, a isto tako naučiti pravilan način korespodencije sa Gradom – slanje dopisa. Grad ima različita Odjeljenja koja imaju svoje nadležnosti. Zato je potrebno da se na stranici Grada pročitaju koja su to sve Odjeljenja koja postoje i u zavisnosti od cilja inicijative dopis pošalje pravom Odjeljenju.  Taj dio znaju pravnici, pa zato u inicijativi trebate imati jednog pravnika. Pored pravnika u svakoj inicijativi mora postojati i osoba iz struke koja će na stručan i argumentovan način, potkrijepljen strukom, pravilnicima i zakonima, pripremiti dopis koji će opravdati želju građana koji su se okupili zbog rješavanja određenog problema. Koja je struka u pitanju zavisi od samog problema“, pojašnjava Pivašević.

Da bi inicijativa imala svoju težinu i jačinu iza njenih „leđa“ mora stajati što više građana koji će u datom trenutku dati svoj pojedinačan doprinos. Vidjeli ste kako su građani Nove varoši poslali na stotine dopisa. Možda ste čuli kako su se građani u jednom danu popeli na Banj brdo dajući podršku Inicijativi građana Rekreativna zona Banjaluka? Taj dan je Banj brdo posjetilo više od 9000 ljudi! To znači da građani moraju biti aktivni u trenutku kada je to potrebno.

„I upamtite – građani će dati podršku samo onoj inicijativi u kojoj svaki građanin vidi svoju korist! Javni prostor je upravo zajednička svojina svakog građanina i kao takav će uvijek dobiti podršku velikog broja ljudi.  Banj brdo nije samo moje, već i svih ostalih stanovnika ovog grada. Zelena površina u Novoj varoši nije samo površina stanovnika u tom naselju, to je površina svih građana u gradu. I sada zamislite investitora, koji je pojedinac i koji želi nešto za sebe, a tu želju će pokušati kompezovati novcem! Naravno da trebamo svi reći – to je i naše, ti si jedan, a nas je na hiljadu! Kada budemo tako počeli posmatrati javni prostor grada, tek tada ćemo promijeniti odnos prema njemu“, kaže naš sagovornik.

Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu koja je bila u Inicijativi Borik kaže da su građani i građanke Banjaluke kroz nekoliko primjera posljednjih godina pokazali šta znači građanska odgovornost i pravovremeno uključivanje u procese donošenja odluka.

„Važnost građanskih inicijativa se ogleda u mogućnosti mobilizacije građana da se angažuju pri rješavanju problema koji su karakteristični za lokalne zajednice. One ukazuju na nedostatke, kao i manjak mehanizama učešća javnosti u donošenju odluka, te svojim djelovanjem zahtjevaju da građani budu ne samo uključeni nego i pitani za mišljenje koje će biti uvaženo. Nažalost, često se ovaj važan proces zanemaruje, a javnost uključuje tako da bi se zadovoljila puka zakonska obaveza i formalnost bez da se potrebe građana uzimaju u obzir. Na primjeru javnih rasprava postalo je jasno da je mehanizam sveden na nivo ’javna rasprava zarad javne rasprave’. Danas, građanske inicijative predstavljaju veoma važan možda i jedini vidi otpora koji može značajnije da utiče na donosioce odluka, a važan aspekt je i proces učenja i dijeljenja iskustava kroz koji jedna inicijativa prođe jer na taj način ohrabruju druge da koriste ovaj mehanizam“, kaže za BUKU Jelena Brkić.
Jelena kaže da pokrenuti građansku inicijativu, bilo formalnu poput Građanske inicijative za Borik ili neformalne poput Građanske inicijative Nova Varoš nije teško.

„Ono što je potrebno za pokretanje jedne građanske inicijative jeste da vam je stalo do rješavanja nekog problema, da imate volje i istrajnosti, tj. da ste spremni izdvojiti malo svog slobodnog vremena za opšte dobro kao i da imate oko sebe nekoliko osoba koje razmišljaju kao vi. Sve ostalo dolazi samo po sebi, jer sada već postoje iskustva koja se prenose kako bi se olakšalo novim inicijativama. Važnu ulogu u cijelom procesu igra i saradnja sa medijima, sličnim inicijativama kao i otvorenost prema građanima i građankama. Naša dosadašnja iskustva smo pretočili u Priručnik o građanskim inicijativama koji pobliže pojašnjava proceduru formalnog pokretanja građanske inicijative, donosi pregled relevantnih zakonskih i podzakosnkih akata, ali i daje neke konkretne savjete kako bi se izbjegle najčešće greške“, ističe Jelena.

Ona kaže da su građani i građanke Banjaluke sve svjesniji da preuzimanjem građanske odgovornosti i udruživanjem mogu mnogo postići i promijeniti. To nam dokazuju Građanska inicijativa za Borik, Rekreativna zona Banja Luka, Građanska inicijativa Nova Varoš, ali i manje inicijative poput one u Lazarevu koja je samostalno svojoj djeci obezbjedila igralište.

„Građanska participacija kod nas je još uvijek nedovoljno razvijena. Institucije ne rade dovoljno na informisanju građana o postojećim mehanizmima niti su zainteresovani za eksperimentisanja što nas dovodi do toga da moramo sami da radimo na promociji naših osnovnih građanskih i političkih prava, a građanske inicijative su odličan mehanizam putem kojeg možemo da ostvarimo ta prava. Razmjena iskustava i razgovor o našim svakodnevnim pobjedama igraju veliku ulogu u cijelom procesu koji jedna građanska inicijativa prođe od svog nastanka do ispunjavanja onoga za šta se zalaže, jer se tako razvijamo i kao društvo i demistifikujemo da se politikanstvo uvuklo u svaku poru naših života. Mnogo je problema i u Banjaluci, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini zbog kojih bi bilo potrebno pokrenuti različite građanske inicijative“, ističe naša sagovornica.
Jelena kaže da je Regulacioni plan za centralno područje grada Banjaluka samo jedan u nizu takvih.

„Naime, iako plan još uvijek nije usvojen te su građani i građanke pokazali neslaganje i nezadovoljstvo predloženim planskim rješenjima za funkcionisanje, razvoj i izgled grada, vlasti nastavljaju sa radovima kao da se ništa nije desilo. Javna rasprava i broj komentara pristiglih u toku javnog uvida su nedvosmisleno pokazali da ovaj plan nije po volji građana i građanki. Mi sa naše strane razmatramo mogućnosti na koji način pristupiti problemu izmjene ovog regulacionog plana, te se nadamo da će nam se što veći broj građana i građanki pridružiti i/ili samostalno pokrenuti neke nove inicijative“, ističe Jelena.

Tatjana Suhajček Đukić iz Građanske inicijative Nova varoš kaže da je u Banjaluci situacija takva da je neophodno da građani reaguju.

„Građani zapravo imaju samo jednu opciju ukoliko naravno žele da poboljšaju kvalitet života u naselju i gradu, a to je da se bore. Kada znamo šta želimo i kad smo u tome odlučni i kad se dobro organizujemo, prepreke do cilja se lakše savladavaju. Moramo svi da budemo svjesni da što nas je više, borba će biti lakša. Građani Borika, na primjer, nisu bili sami, jer borba za dječije igralište na poznatom brdu je postala borba svih građana Banjaluke, a to je od izuzetnog značaja. Ako se u jednom naselju njegovi mještani bore da sačuvaju komad livade, brda ili bilo kojeg prostora, koje su i nerijetko i njihove drage uspomene, svaki građanin treba da bude podrška toj borbi, jer sve je to naš grad i isti problem se može desiti ispred bilo čijeg prozora“, kaže za BUKU Tatjana Suhajček Đukić.

Ona kaže da građani moraju biti svjesni činjenice da sjedeći u neka četiri zida, bez ikakve konkretne akcije, a u hroničnom nezadovoljstvu svime što vas u društvu okružuje, neće se ništa postići, sem što će grad postati još neizdrživije mjesto za život.

„Inicijativu nije teško, ni komplikovano, a ni nemoguće pokrenuti, a za to u Banjaluci već postoje primjeri i to vrlo uspješnih inicijativa. Ono što je potrebno jeste volja i želja za promjenom i istrajnost u borbi za ostvarivanje cilja. Ako se osvrnemo na borbu mještana u Novoj varoši, ona je krenula spontano i samo za par dana je prerasla u inicijativu o kojoj je gotovo čitav grad znao. Nova varoš je sad u odnosu kada je nastajala, prije nekih 50-ak godina, naselje koje većinom čini populacija starijih osoba, odnosno onih koji su tu od samog izgrađivanja naselja. Zamislite samo emocije tih ljudi za ’kamene klupe’ na čijoj je lokaciji planirana izgradnja petospratnog stambeno-poslovnog objekta, a svaka generacija poslije nosi neke svoje uspomene. Na kamenim klupama i hladu okolnog zelenila odmaraju se i druže kako naše starije komšije, tako i mlađe. Pripremaju se ispiti, djeca trče i igraju se na livadi, padaju prvi poljupci. Komšijskim kiflicama i uštipcima, kako volimo reći, i našom odlučnom zajedničkom borbom odbranili smo zelenu površinu i kamene klupe. Srce i emocije, ono ljudsko u nama je potrebno da nas pokrene i drži, a zakon nam daje pravo da budemo uključeni u donošenju odluka o izgledu svog naselja“, pojašnjava Tatjana.

Ona dodaje da iza svake uspješne priče stoje ljudi koji su bili spremni boriti se za svoj grad i u tome su uspjeli.

„Na primjer, mještanima Nova varoš je ohrabrenje bila uspješna inicijativa za dječije igralište u Boriku. Mještani nekog drugog naselja će opet imati još više hrabrosti, jer je u Banjaluci, i to u zadnjih par godina bilo već nekoliko pobjeda građana za svoj prostor. Ljudi se povezuju, razmjenjuju iskustva i jedni su drugima podrška i svaka pobjeda je novo ohrabrenje i pokazatelj svim građanima da jedino reakcijom možemo postići ono što želimo, samo od sebe se neće rješiti mnogo. Što je društvo svjesnije, i donosioci odluka mjenjaju politiku, jer se moraju prilagođavati građanima koji ne dozvoljavaju da se tek tako realizuju projekti koji nisu od interesa za grad. Ukoliko kao građani ne reagujemo, odluke će se donositi za interes pojedinaca, a ne društva, kakav problem trenutno imamo, jer živimo u društvu koje je potpuno izgubilo isitinske građanske/društvene vrijednosti“, kaže naša sagovornica.

Tatjana kaže da prije pokretanja inicijative građani moraju biti informisani o problemu na koji ukazuju.

„Neophodno je da pratimo aktivnosti Grada i da, ukoliko je na prijemr u pitanju neka izmjena prostora ili projekti u naselju, preko mjesnih zajednica dolazimo do informacija. Informacije moramo imati na vrijeme, kako bi i na vrijeme mogli iskoristiti i svoja zakonska prava. Ono što nikako ne smijemo, jeste odustajati, a da nismo počeli, a to se uglavnom radi zbog nedovoljno znanja i informisanosti. Kad se građani upoznaju sa svojim pravima i kada žele da utiču na odluke Grada, sve je dalje mnogo jednostavnije, jer građane se ipak pita, a zato već imamo dobre primjere.  Gradska uprava ima zakonsku obavezu da uključi građane u proces donošenje odluka. Za to postoje vrlo jasno procedure, ali je problem što Grad Banja Luka u tom procesu ispoštuje formu, ali suština izostane“, kaže na kraju razgovora Tatjana Suhajček Đukić.

(Buka)