PROFESORICA OTKRIVA: Nema šanse da su podaci kvaliteta vazduha u Banjaluci tačni!

Magla ili smog koji su sinoć zadesili Banjaluku šokirali su mnoge građane, koji se pitaju kakav vazduh udišemo.

Juče je Grad izašao sa podacima da je kvalitet vazduha u Banjaluci i dalje u ‘prvoj kategoriji’ i svi posmatrani parametri su u zakonskim granicama, uz tek neznatna, povremena odstupanja, pokazuju podaci Instituta za građevinarstvo „IG“, koji obavlja ova mjerenja za grad Banjaluku.

O tome kakav je zaista kvalitet vazduha u Banjaluci i da li su podaci grada o kvalitetu vazdiuha relevantni razgovaramo sa Slobodankom Pavlović, dekanesom i profesoricom Fakulteta za ekologiju, Nezavisnog univerziteta Banjaluka. Ona nam kaže da je smog kombinacija magle i dima, jednostavno rečeno, smog je prljava magla.

“Prava, čista magla je vodena para i sa aspekta čistoće vazduha je bezazlena. Prirodni neprijatelji dima i smoga su vjetar, kiša i snijeg, i kad uslovi omogućavaju, sunce. Sunce zagrijava tlo, tlo zagrijava vazduh, topli vazduh se diže, hladni spušta, uspostavlja se prirodna ventilacija. Nažalost, sunce je efikasno samo u uslovima kada nema temperaturne inverzije. U zimskom periodu često se dešava temperaturna inverzija, pogotovo u kotlinama. U uslovima temperaturne inverzije hladni sloj vazduha se ne miče, u njemu se zagađenje nagomilava i sa svakim danom trajanja temperaturne inverzije vezduh je sve zagađeniji”, rekla je za BUKU Slobodanka Pavlović.

Slobodanka ističe da smo prethodnih dana imali i gore zagađenje vazduha nego što je to bilo juče.

„Juče, po mom mišljenu, vazduh nije bio toliko opasan kao prethodnih dana. Vrlo je jednostavno laički prepoznati razliku između smoga i magle. Magla je mokra, a zagađenje vazduha je obično suho. Svjetlo po zagađenom danu je više narandžasto, a po čistom više bijelo. Dovoljno je da pogledate u Sunce ako niste sigurni da li je u pitanju magla ili smog. I samo Sunce će biti ili bijelo ili narandžasto. Druga stvar koja je jako bitna jeste da smog smrdi ili da budemo učtiviji pa kažemo ima neugodan miris, koji iritira i nos, i pluća i oči. A čista magla je, u prevedenom smislu, kao i inhalacija“, ističe ona.

Ona ističe da je u novembru i decembru smrdilo i na Mejdanu i u Budžaku, Paprikovcu, Starčevici i u drugim naseljima, a pogotovo u Šeheru, gdje ste samo pri šetnji uz Vrbas, sa jedne strane, i dim iz kućnih ložišta sa druge strane, mogli ozbiljno ugroziti svoje respiratorne organe.

„Juče je u par navrata padala kiša i dobar dio zagađenja ‘spustila na zemlju’ i doprinijela stvaranju magle. Ono što je evidentno jeste da se narod prepao i počeo zapitkivati i istraživati. Bojimo se samo onoga što možemo vidjeti i osjetiti. Ali dobro je u tim trenucima odreagovati i pobuditi interesovanje građana. Da se zapitaju šta da rade u tim situacijama i kako promijeniti to“, ističe Slobodanka.

Kada je u pitanju mjerenje kvaliteta vazduha sa kojim je Grad juče izašao, gdje je rečeno da nema zagađenja i da je kvalitet vazduha odličan, Slobodanka Pavlović kaže da ne tvrdi da su podaci koje nam je grad ponudio netačni, ali da postavlja neka pitanja:

„Firma koja vrši mjerenje mjeri 7 puta dnevno i daje srednje vrijednosti. U koje doba vrše mjerenja i gdje tačno lokacijski? Gdje je tu kontinuirano 24 časovno mjerenje sa mogućnošću alarmiranja ukoliko se premaše pragovi. Gdje je informacija koliko puta su premašeni ti pragovi i ko nas o tome obavijesti kad se podaci objave jednom mjesečno! Situacija sa zagađenjem se mijenja iz minute u minutu, a kamoli iz sata u sat. Dovoljno je samo da vjetar zaduva i da smanji koncentraciju ili da kiša padne ili da Sunce zasija“, ističe naša sagovornica.

MORAMO IMATI ADEKVATNU OPREMU

Komentarišući rezultate kvaliteta vazduha koji su predstavljeni, Slobodanka kaže da nema šanse da su ovi podaci relevantni za pravu sliku kvaliteta vazduha u Banjaluci.

„Pa, ovakvi podaci nisu ni na selima u zimskom periodu.  Sastavni dio osiguranja kvaliteta vazduha je i komunikacija sa javnošću – davanje informacija građanima i svim zainteresovanim stranama o emisijama i kvalitetu vazduha, te uticaj tih strana na donošenje planova i aktivnosti po ovom pitanju. Ovdje govorimo da se dugoročno može očekivati promjena, ako se krene sa preventivnim mjerama“, ističe ona i dodaje da je izrevoltirana kao građanin, a ne kao osoba kojoj je profesija zaštita životne sredine, jer ne morate biti ‘stručnjak’ da vidite i osjetite kakav nam je vazduh, a onda nam neko kaže da je vazduh prve kategorije!

„Da, po njihovim tumačenjima i statistikama jeste, a znate kakva je statistika, pogotovo u našoj državi. Nisam član nijedne partije i ne interesuje me ko je čiji, ali ljudi jednostavno moraju reći šta žele. Divim se aktivistima iz Tuzle i Zenice koji su uspjeli dokazati i pokazati da ih obmanjuju. Znam da nisu postigli još šta su htijeli, ali bar znaju kakav vazduh udišu i kako se ponašati. Mi se moramo organizovati i iznajmiti, dobiti kroz projekte ili kupiti relevatnu, akreditovanu mjernu opremu, ako treba i sa nezavisnim posmatračima, i uporediti podatke. To je, čini mi se, jedini način. I tražiti stalno izvještavanje, kroz aplikacije, kroz programe, na vijestima, vidljivo na displejima u gradu i to u svakom trenutku, a ne jednom mjesečni u tabelici srednjih vrijednosti“, ističe Slobodanka Pavlović.

Na kraju kaže da je i u Pekingu zagađenje visoko, “ali to niko ne krije i još vam se na aplikaciji pojavi i čovječuljak koji pokazuje da je maska trenutno obavezna. U hotelima, na aerodromu, u metroima, svuda su istaknute vrijednosti indeksa kvaliteta vazduha”.

(Buka)