Vrbas potencijal za razvoj turizma

Rijeka Vrbas za građane i brojne turiste predstavlja izuzetan turistički potencijal, a za ljubitelje ekstremnih sportova ljeti izvor avanture vožnjom raftinga, kajaka, dajak-čamca, te slobodnog penjanja.

Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada, kaže da je ova rijeka prirodni resurs od velikog značaja za građane i brojne turiste.

“Banjalučani su orijentisani na Vrbas, tradicionalno vole da izlaze na njegove obale da se rashlade, ali i zabave u brojnim ugostiteljskim objektima koji se nalaze pored njega”, dodao je Šukalo.

Ipak, među građanima još nije toliko razvijena svijest o tome koliki značaj ova rijeka ima za njih.

“Značaj zaštite rijeke Vrbas presudan je kada je u pitanju dalje unapređenje razvoja turizma. Kada bi se riješilo pitanje izlijevanja otpadnih voda u Vrbas, dobili bismo puno više prostora za razvoj turizma na vodi koji je vezan za ovu rijeku u samom gradskom jezgru, kao što su dajak-čamci, plaže, kupališta, flaj fišing”, rekao je Šukalo.

Kako bi se unaprijedila turistička ponuda na ovoj rijeci, ističe Šukalo, potrebno je izgraditi banjalučki kej, odnosno šetalište koje bi povezalo postojeće plaže i unaprijedilo sadržaj vezan za rijeku Vrbas, a koji bi se protezao od Srpskih toplica do ušća Vrbanje u Vrbas.

U Odjeljenju za kulturu, turizam i socijalnu politiku ranije su najavili da je za narednu godinu planirana izgradnja tri dajak-pristaništa: kod plaže Abacija, Zelenog mosta i kafane “Dajak”, čime će se dobiti adekvatan prilaz čamcima s obale.

Prema nekim predanjima, Vrbas je dobio ime po bijeloj vrbi, a u samom kanjonu Vrbasa zastupljena je endemična reliktna kanjonska  vegetacija.

“Zaštita životne sredine je u uskoj vezi sa turizmom. Turisti koji posjećuju rijeku Vrbas treba da učestvuju u zaštiti njegovog prirodnog svijeta, kao i lokalna zajednica”, istakao je  Šukalo.

Đorđija Milanović, asistent na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kazao je da u kanjonu Vrbasa ima takozvanih refugijalnih staništa, gdje su biljke uspjele da prežive ledena doba.

Slivno područje

Površina slivnog područja rijeke Vrbas iznosi oko 6.000 kilometara kvadratnih, a dužina glavnog toka je 256 kilometara.

Vrbas izvire pod planinom Zec (obronak Vranice) na nadmorskoj visini od 1.700 metara, a ulijeva se u Savu, 50 kilometara sjeverno od Banjaluke, na nadmorskoj visini od 95 metara.

Kroz područje grada Vrbas je napravio 45 kilometara korita dužinom svog toka. Njegove najznačajnije pritoke su: Vrbanja, Suturlija, Krupa, Švrakava, Široka rijeka, Dragočajska rijeka i Crkvena.

Prosječna temperatura vode iznosi 10,6ºC, a tokom ljetnih mjeseci 17ºC, što je dovoljno za brojne aktivnosti.

(Nezavisne)