Home Vijesti Audio-knjige su i prošlost i budućnost čovječanstva

Audio-knjige su i prošlost i budućnost čovječanstva

0

Pjesnici i pisci savremenici, glumci, radio-spikeri, novinari televizijskih i printanih medija česti su gosti biblioteka za slijepa i slabovida lica širom svijeta, a nabrojanu populaciju sve više okupljaju i takve specijalizovane ustanove u Bosni i Hercegovini.

Sve njih zapravo okuplja fenomen nazvan zvučna ili audio-knjiga.

Koliko su ovakve knjige dostupne kod nas, koliki je fundus naših biblioteka za slijepa i slabovida lica, te da li su radio-stanice zainteresovane za emitovanje zvučnih knjiga ili bar isječaka iz istih, za “Nezavisne” su govorili ljudi iz struke.

Sakib Pleh, direktor Biblioteke za slijepa i slabovida lica Bosne i Hercegovine, iz Sarajeva u izjavi za “Nezavisne” kaže da ova biblioteka ima odličnu saradnju kako sa slijepom i slabovidom, tako i sa širom populacijom.

“U ovom momentu naša biblioteka zaspolaže sa knjižnim fondom od 29.561 bibliotečkom jedinicom, a to je fond koji koristi 1.334 slijepe i slabovide osobe širom svijeta. Kada kažem širom svijeta, to podrazumijeva da su korisnici ove biblioteke prije svega građani Federacije BiH, pa onda i Republike Srpske, potom građani republika bivše Jugoslavije i onda dalje Bosanci i Hercegovci rasuti širom svijeta. Svi oni koriste usluge ove biblioteke bez ikakve naknade”, kaže Pleh.

Po njegovim riječima, proces snimanja zvučne knjige nije nimalo jednostavan, a isti se ukratko svodi na izbor knjige, izbor spikera, višesatna snimanja, zvukovnu obradu sirovog materijala, slanje korisnicima, te na katalogizaciju i publikaciju, kako bi knjiga ostala u trajnom vlasništvu i riznici znanja jednog entiteta, države i kulture naroda. Upražnjavanju te kulture, navodi Pleh, svakako pomažu i trebalo bi još više da pomažu medijske kuće.

“Ovo je biblioteka najširih razmjera koja ima odličnu saradnju sa svim sredstvima informisanja, sa radiom, televizijom i printanim medijima. Svi oni pokazuju veliki interes za našu biblioteku tako što veliki broj novinara dođe u biblioteku da sami pročitaju neku knjigu i svojim glasom doprinesu povećanju bibliotečkog fonda”, zaključuje Pleh.

Želimir Radinović, direktor Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske, kaže da ova biblioteka u svom fundusu ima oko 13.000 bibliotečkih jedinica, od čega je 8.430 zvučnih knjiga, a objavili su i 21 naslov u ediciji “Jedan pisac – jedna knjiga”, u kojoj su autori čitali sopstvena djela.

“Zvučne knjige su budućnost za slijepa i slabovida lica. Brajevo pismo poznaju slijepi ljudi koji su išli u školu za slijepe, međutim to su obično osobe koje su od malih nogu bile slijepe i slabovide. Najveći broj slijepih ljudi, kojih danas po zvaničnim podacima u RS ima oko dvije hiljade, mada je taj broj znatno veći, ostao je slijep u nekim poznijim godinama, kada je školovanje već završeno. Nažalost, imali smo i rat, tako da su im audio-knjige od velike koristi”, kaže Radinović. On ističe da su zvučne knjige i te kako korisne i za širu populaciju.

“Zamislite samo koliko su danas dragocjeni zvučni zapisi Ive Andrića, Miloša Crnjanskog, Meše Selimovića…”, daje primjer Radinović.

Koliko su, međutim, radio-stanice zainteresovane za emitovanje djela kako klasika, tako i savremenika, pod velikim je znakom pitanja.

“Mi ne da imamo želju da sarađujemo sa radio-stanicama, nego godinama pokušavamo da dobijemo priliku da nam se ustupe radio-drame ili da se naše audio-knjige u što većoj mjeri koriste u programima lokalnih radio-stanica. Specifičnost naše biblioteke jeste što sama proizvodi bibliotečki fond snimajući audio i štampajući Brajeve knjige. Mi smo neprofitabilni, ne naplaćujemo svoje usluge, ali bismo vrlo rado svoj materijal stavili na raspolaganje ne samo slijepoj i slabovidoj populaciji, nego uopšte”, navodi Radinović, podsjećajući da su ljudi hiljadama godina bili auskultativno društvo, dakle slušali smo predanja pa je tek kasnije nastala pisana riječ, tako da, zaključuje, zvučne knjige nisu ništa novo.

Dragan Malić, direktor programa Nes radija, međutim navodi da je ova radio-stanica uvijek zainteresovana za saradnju sa bibliotekama za slijepa i slabovida lica, da su sarađivali u prošlosti, te da će to zasigurno činiti i u budućem vremenu.

“Mi smo veoma raspoloženi i imamo veliku želju da učestvujemo bar jednim dijelom u izradi neke od knjiga u audio-formatu i daćemo svoj doprinos da obogatimo fundus Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica RS. S druge strane, raspoloženi smo i za druge vidove saradnje, jer emitovanjem dijela sadržaja određenih knjiga zasigurno bismo obogatili i naš program, a i približili neko dobro štivo široj populaciji”, ističe Malić.