Home Banjaluka Banjalučani se cijelu zimu pitaju ŠTA UDIŠU

Banjalučani se cijelu zimu pitaju ŠTA UDIŠU

Cijelu zimu građani se vajkaju kako vazduh u Banjaluci nikada nije bio gori i da bukvalno ne mogu disati. Zvanična mjerenja, od 3. do 9. januara, pokazuju da je čak šest dana vazduh bio prekomjerno zagađen lebdećim česticama.

Posmatrajući parametre lebdećih čestica, odnosno čađi i dima, kvalitet vazduha u Banjaluci svrstava se u treću, najgoru kategoriju. Njihova koncentracija u vazduhu prethodne sedmice bila je i tri puta veća od dozvoljene vrijednosti.

Koncentracija ostalih polutanata u vazduhu – sumpor dioksida, ugljen monoksida, svih azotnih oksida i prizemnog ozona uglavnom je u prvoj kategoriji.

Iz Centra za životnu sredinu, koja aktivno prati situaciju u Banjaluci, preciziraju da je kvalitet vazduha u decembru, u naselju Borik, čak 17 dana bio u trećoj, najgoroj kategoriji.

– Znači, imali smo više kritičnih nego zdravih dana. Slična situacija je bila i na mjernim stanicama Centar i Paprikovac. Trend se nastavio i u januaru – ocjenuje Igor Kalaba iz Centra.

Zdravstveni radnici odavno upozoravaju da lebdeće čestice prečnika 10 mikrometara, a posebno one prečnika 2,5 mikrometra, predstavljaju posebnu opasnost po zdravlje stanovništva, jer mogu doprijeti duboko u pluća. Najviše su ugroženi srčani i plućni bolesnici, djeca, trudnice i starije osobe, ali i zdrave osobe koje dugo borave na otvorenom prostoru.

– Lebdeće čestice su pri tome svrstane u uzročnike kancerogenih oboljenja, što je trebao biti više nego dovoljan alarm za što brže reagovanje nadležnih. Zagađenje vazduha je povezano sa nizom oboljenja, ne samo kardiovaskularnih, već postoje i studije koje ga povezuju sa smanjenom efikasnošću na poslu, smanjenom plodnošću, pretilošću, kao i smanjenjem intelektualnih sposobnosti – precizira Kalaba.

Potrebno nam je, smatraju u CZŽS, više mjernih stanica u gradu, kao i mjerenje u stvarnom vremenu, kako bi građani imali instant informacije kad god su im potrebne, preko aplikacija za mobilne telefone, ekrana širom grada, javnih servisa…

– Na primjer, vaše dijete trenira fudbal ili atletiku i ima zakazan trening na otvorenom. Prije nego što trening počne, trener će provjeriti kakav je kvalitet vazduha i odlučiti da li će trening ipak da se održi u zatvorenoj prostoriji u kojoj bi u tom slučaju morao da se nalazi filter za prečišćavanje vazduha. Isto kao što nećete tjerati dijete da radi trening po ledenoj kiši ili jakom snijegu, isto tako ne biste to smjeli da radite ni tokom perioda zagađenja. Užasavajuće je isto koliko zabrinjavajuće ovako nonšalantno odbacivanje bilo kakve konstruktivne akcije povodom zagađenja vazduha, tim više što imamo toliko prostora za poboljšanje situacije, samo ako bi za to bilo volje – ocjenuje Kalaba.

Dodaje i da je neophodno kontrolisanje loženja i emisija kako u toplani, tako i u privatnim ložištima, isto kao i mjere vezane za saobraćaj.

Gradonačelnik Igor Radojičić poručuje da od novembra prošle godine, osim čađi ili ledbećih čestica, nije bilo prekoračenja u parametrima koji se mjere kada je riječ o zagađenosti vazduha u Banjaluci.

– Kada god vidite da legne smog na grad, kada je manje strujanje vazduha, kada je veći vazdušni pritisak, može da se pojavi problem s čađi. To je uglavnom rezultat velikog broja individualnih ložišta, koja su aktivna u sezoni grijanja – rekao je on.

Zvanično mjerenje kvaliteta vazduha u Banjaluci obavlja Institut za građevinarstvo.

– Mjerenje se radi na tri lokacije. Ne vidim da bi se nešto bitno promijenilo i da imamo šest mjernih mjesta, jer i ovako imamo dosta relevantnih podataka – smatra Radojičić.

– Zakonom je propisano do detalja šta i kako se mjeri. U današnja vremena jako je korisno i dobro imati onlajn informaciju i upozoravati građane ako do toga dođe, međutim metodologija mjerenja lebdećih čestica podrazumijeva da trebate određeno vrijeme da se u aparatu izvrši taloženje i mjerenje i zato ti podaci dolaze sa zakašnjenjem. Ako se promijene standardi i određeni propisi, onda je moguće i javnim pozivima tražiti firmu koji će primjenjivati drugačija mjerenja. U ovom momentu, na društvenim mrežama se pojavljuju neki onlajn podaci koji su vrlo upitni, jer se na zna ko radi ta mjerenja, kojim instrumentima, kojom metodologijom – naglasio je gradonačelnik.

Bez obzira što je Banjaluka još daleko od alarmantnih situacija kao što je u drugim gradovima, naglašava on, dat je nalog da se rade smernice za izradu novog akcionog plana za poboljšanje stanja vazduha.

– Banjaluka je 2012. imala Akcioni plan za smanjenje aerozagađenja u gradu, koji je sada prilično zastario. U suštini, moraće se raditi na mjerama u saobraćaju, za smanjenje gužve i manje korištenje automobila, o kvalitetu goriva i motora koji se koriste, te mjere energetske efikasnosti. Banjaluka nema gas da možemo sugerisati da pređemo na takvu vrstu grijanja. Ograničeni smo na klasične energente, drvo, ugalj, struju, i zato se sve svodi uglavnom na mjere energetske efikasnosti. Utopljavanjem, promjenom fasade i stolarije manji je utrošak energenta i manja emisija. Ključni problem je veliki broj individualnih ložišta i kvalitet energenta – zaključio je Radojičić.

“Tri mjerna mjesta dovoljna”

U Institutu za građevinarstvo preciziraju da su tri mjerna mjesta u Banjaluci i više nego dovoljna, jer je uredbom o monitoringu definisano da se za 200.000 stanovnika obezbjeđuje jedno mjerno mjesto.

– Dovoljno je da jedan parametar pređe graničnu ili tolerantnu vrijednost, da se kvalitet vazduha svrsta u drugu ili treću kategoriju. S obzirom da bilježimo čest prelazak lebdećih čestica preko granične vrijednosti, onda je, posmatrajućio te parametre, kvalitet vazduha faktički u drugoj i trećoj kategoriji u zimskom periodu. Ostali parametri ne prelaze granične vrijednosti – kažu u Institutu.

(Srpskainfo)