Bjelogrlić: Balkan je sa svojim apsurdima i ludostima idealan za fikciju

Dragan Bjelogrlić, autor serije “Senke nad Balkanom”, čija je prva epizoda druge sezone premijerno prikazana sinoć na 25. Sarajevo Film Festivalu, istakao je da je Balkan sa svim svojim apsurdima i ludostima idelan za serije i filmove i da ga treba posmatrati ne sa gorčinom, već kao razbarušen i blesav svijet.

Serija počinje dočekom Nove 1934. godine i kulminiraće atentatom na kralja Aleksandra Karađorđevića.

– Te godine, od kraja dvadesetih do početka Drugog svjetskog rata, kada sam ja i zamislio da se trilogija ”Senke nad Balkanom” dešava, uveliko su odredile kako će izgledati čitav 20. vijek u cijelom svijetu, a posebno na Balkanu. Neke stvari nevjerovatno podsećaju na ovo danas, a možete vidjeti i korijene onoga što mi danas živimo – rekao je Bjelogrlić na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Sve to je stavljeno, kako kaže, u jednu fikciju, psihološki triler koji ima veze i s mistikom i politikom i putevima droge koji su bili i uvijek će, primećuje, biti obilježje Balkana.

On je istakao da taj period, kojim se bavi u seriji, obiluje kontroverzama što je idealno za fikciju i stvaraoce.

– Te sive zone, u kojima se ne zna da li je bilo ovako ili onako, idealne su za kreaciju. Cijeli Balkan je pun kontroverzi i čudno mi je da ne znamo da iskoristimo to što živimo na prostoru koji je pun apsurda i nenormalnih stvari, što je idealno za serije i filmove – istakao je Bjelogrlić.

Uvijek smo se, primećuje, osvrtali na realnost nekako otužno, umjesto da pomjerimo ugao i na sve gledamo kao na razbarušeni svijet u kome ima svega.

Kaže da je njegov generalni stav da su ljudi dobri, samo ih okolnosti čine ludim, posebno na Balkanu.

– Najčešće čujete kako su nekog super dočekali u Hrvatskoj ili drugog koji se odlično proveo u Beogradu, a kada čitate štampu i gledate TV, vi mislite da ćemo sutra zaratiti. U tom prostoru umjetnici treba da nastupe i prate male ljude, a da kombinuju s visokom politikom. Uvijek će mali ljudi biti pozitivni, a političari negativci. Političari nikada nisu najbolji predstavnici jednog društva. To znamo svi – naglasio je Bjelogrlić.

Prisjetio se da je prvi put došao na Sarajevo Film Festival 1998. godine kao vjerovatno prvi srpski filmski stvaralac nakon rata, da bi se prošle godine pojavio sa “estetski hrabrom serijom” i nije bio siguran da će se ona dopasti publici, a nakon sinoćne projekcije, zadovoljan je reakcijama.

– Sala je bila puna. Žao mi je što neki moji prijatelji iz Beograda nisu mogli da uđu jer nije bilo mjesta, ali mi je drago da je tako veliko interesovanje – rekao je Bjelogrlić.

Tanjug