Home BiH Da nije ove zemlje građani BIH bi bili najsiromašniji u Evropi!

Da nije ove zemlje građani BIH bi bili najsiromašniji u Evropi!

0

Iako se političari godinama hvale da se ovdje sve bolje i lagodnije živi, da su plate porasle, nezaposlenost smanjena, a ekonomska situacija poboljšana, svi svjetski ekonomsko-socijalni pokazatelji nas stavljaju na samo začelje Evrope.

Tako smo i prema najnovijem izvještaju Eurostata jedna od najsiromašnijim zemalja u Evropi. Iza nas je samo Albanija.

Na temelju njihovih analiza za prošlu godinu, prije nego što su države počele uvoditi mjere zaštite od COVID-19, AIC po glavi stanovnika izražen u „standardima kupovne moći“ (PPS) kretao se u rasponu od 59 posto do 135 posto prosjeka Europske unije širom 27 država članica, dok je situacija na Balkanu na znatno nižem nivou – u Bosni i Hercegovini tek 42 posto prosjeka EU, lošije je samo u Albanija sa 40 posto prosjeka, dok je Sjeverna Makedonija na 43 posto prosjeka, Srbija na 49 posto, Crna Gora na 60, a Hrvatska 66 posto.

I po drugom mjerilu bruto-društvenom proizvodu po glavi stanovnika ponovo smo na začelju – Albanija sa 31 posto prosjeka EU, BiH sa 32 posto prosjeka, dok Sjeverna Makedonija ima 38 posto, Srbija 41, Crna Gora 50, a Hrvatska 65 posto prosjeka EU.

I proteklih godina dobijali smo slične ocjene, što automatski demantuje tvrdnje vodećih ljudi da se u BiH sve bolje živi.

A o kakvom životu je riječ najbolje ilustruje potrošačka korpa koja je, primjerice, u Republici Srpskoj za maj iznosila 1.921,90 KM, dok je u istom mjesecu prosječna plata bila 950 KM.

I nedovoljna prosječna plata za mnoge građane je samo dalek san, jer svaki četvrti radnik u ovoj zemlji radi za minimalac,ističe za Buku Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora.

Samim tim se, naglašava, postavlja logično pitanje kako i od čega žive, preciznije, preživljavaju bh. građani. Odavno su se, kaže Marić, odrekli stomatologa, pozorišta, bioskopa, ljetovanja, kvalitetne hrane, svega čega se još mogu odreći da obezbijede golu egzistenciju.

“Obruč nevolja se sve više steže, sa dolaskom pandemije mnogi naši građani su ostali bez posla ili su im primanja smanjena, a mnogi još nisu dobili ni obećanu minimalnu platu od Vlade RS. Dodatni problem ove godine je što ostajemo i bez značajnog priliva novca od naše dijaspore, nisu ovdje bili za vaskršnje i bajramske praznike, neće ih dosta doći ni ovoga ljeta zbog pandemije korona virusa i zatvorenih granica, što će se još dodatno odraziti na ionako lošu situaciju”, ističe Marić.

Ekonomista Armin Avdić, komentarišući za BUKU podatke Eurostata, kaže da njima nije iznenađen, jer je stanje praktično nepromijenjeno u posljednje tri godine. Skreće pažnju na podatak da smo po realnoj potrošnji na 42% prosjeka zemalja EU, što znači da za 10 procentualnih poena trošimo više nego što realno proizvodimo. To je, pojašnjava, rezultat prije svega značajnih transfera naših brojnih građana koji žive izvan BiH i čiji broj i dalje ubrzano raste, te kao rezultat zaduživanja koje postepeno raste na nivou cijele države.

“Oba ova pokazatelja pokazuju da smo i realno na nivou jedne trećine prosjeka EU. To je posljedica niskih plata, niskih prodajnih cijena proizvoda koje proizvodimo, a cijene su pak rezultat niske dodane vrijednosti u proizvodima i niskog stepena tehničko-tehnološke složenosti proizvoda. Najveći dio BH preduzeća svoje proizvode i usluge prodaje na domaćem tržištu, zbog toga što su u pitanju relativno mala preduzeća i nemaju dovoljno finansijskih sredstava za iskorak na bogatija tržišta gdje su prodajne cijene proizvoda više”, naglašava Avdić dodajući da situacija nije bezizlazna, ali da za izlaz treba konkretna akcija i krupne promjene u svim segmentima društva. Kao prvo navodi nephodnost značajnih reformi u obrazovnom sistemu, gdje bi se izučavala mnogo praktičnija znanja, nadalje bi u kompanijama trebalo angažovati veći broj kvalitetnih inženjera i drugih eksperata koji mogu povećati dodanu vrijednost u proizvodima, te ostvariti mnogo ozbiljniji pristup prodaji na ino-tržištima gdje su cijene više.

Sve to bi u konačnici dovelo do većih primanja, a zatim i potrošnje BH građana.

“Ove ozbiljne reforme će zahtijevati duži period ozbiljnog i smišljenog rada kako bi efekti bili vidljivi u ovom porastu potrošnje građana. No ne smijemo zaboraviti i da ovaj prosjek i dalje raste jer se i druge članice EU i dalje razvijaju, čak brže nego mi u svim ovim područjima. Ovo se neće desiti samo od sebe. Ipak, politički predstavnici trebaju inicirati ove promjene i reforme. Ovo trenutno stanje pokazuje da su i naši političari na nivou jedne trećine prosjeka EU. Jer se ozbiljnije reforme mogu realizirati samo pod jasnim političkim vođenjem ka reformama različitim društvenim područjima. To ne mogu uraditi pojedinci. Meni se čini da ćemo mi još dugo vremena biti negdje oko 30% prosjeka zemalja članica EU, a ovi efekti korona virusa će nas sigurno u narednim godinama dovesti i do kojeg procenta nižeg nivoa”, zaključuje naš sagovornik.

Čini se to i mnogim građanima ove zemlje koji su se odavno odrekli i nade u bolje, ostao je samo strah da može i gore, ili odlazak sa ovih prostora.