Home Vijesti I PRAZNICI POVOD ZA SVAĐE Zašto tradicija mora biti provokacija

I PRAZNICI POVOD ZA SVAĐE Zašto tradicija mora biti provokacija

Kazne zbog nošenje grba svog naroda, pjevanje četničkih pjesama u gradu u kome se desio zločin nad Bošnjacima, „čestitanje“ Božića uz pjesmu koja veliča masakr nad Srbima i izlivi mržnje zbog zastava obilježili su praznike u Bosni i Hercegovini.

Tradicija kaže da su praznici vrijeme darivanja, blagostanja i mira, možda negdje drugo, ali u Bosni i Hercegovini već godinama nije tako. I ove paznike obilježile su novčane kazne za mladiće u Bosanskom Petrovcu zbog grba Nemanjića, prijeteće poruke odbornika SDA zbog zastave na crkvi u Bosanskoj Krupi, te pjevanje pjesama koje veličaju ravnogorski pokret u Srebrenici i Višegradu.

Pripadnik Oružanih snaga BiH na Božić je podijelio pjesmu “Ko na Božić u Kravicu dođe”, koja veliča komandanta takozvane Armije RBiH u Srebrenici Nasera Orića i ubistva Srba u srpskom selu Kravica 1993. godine.

Dok stručnjaci godinama upzoravaju da u zemlji koja se još uvijek oporavlja od rata i zemlji u kojoj majke još uvijek traže kosti svojih sinova, moramo biti oprezni, svake godine se nađe neko ko pretjera na ovaj ili onaj način.

Zašto se tradicija u BiH doživljava kao porovokacija i gdje treba postaviti granicu, pitali smo i socijalnog psihologa Srđana Puhala, koji objašnjava da narod u BiH mora povesti više računa o razumijevanju drugih.

– Mi svi znamo šta iritira druge ljude i samo je pitanje naše želje da to radimo ili ne radimo, odnosno naše empatije i razumijevanja drugih naroda, prije svega našeg vaspitanja – rekao je Puhalo.

Naglašava da trebamo praviti razliku u svim ovim slučajevima, te da postoje oni koji zahtijevaju reakciju i oni u kojima ona nije potrebna.

– Ne vidim provokaciju u tome što je neko okačio srpsku zastavu na pravoslavnu crkvu. Takođe, nije isto pjevati pjesme koje veličaju ravnogorski pokret ili četnike u Srebrenici ili nekom dugom gradu. Treba razumjeti Bošnjake iz Srebrenice, kakve osjećaje to izaziva kod njih. Kao što nisu primjerene bilo kakve pjesme koje veličaju zločine nad Srbima, a imali smo na Bozić slučaj momka koji je objavljivao pjesme koje veličaju Orića i Božić u Kravicama – smatra Puhalo.

Dodaje da je važno da imamo dobar komšijski odnos i da ne radimo namjerno ono što znamo da će drugoga da povrijedi. Puhalo se osvrnuo i na medije, koji često u potrazi za senzacijom „dolivaju ulje na vatru“.

– Mediji u potrazi za senzacijom od Nove godine pa negdje do danas, kada se ništa ne dešava, vrlo često preuveličavaju. To šta je neki tamo momak stavio na Fejsbuk je potpuno nebitno, jer on je pojedinac. Ako je u Oružanim snagama, to treba da riješe OS BiH  – smatra on.

Navodi da su mediji iz Republike Srpske pisali kako je jedan vojnik veličao zločine na Srbima, a mediji u FBiH pisali kako je drugi postavljao fotografije Radovana Karađžića, ali da niko nije rekao da to sve nije u redu.

– I u vojsci i svagdje imate pojedince koji će stavljati takve stvari, ali pitanje je da li to zaslužuje da bude na dnevniku. Moramo obratiti pažnju jedni na druge, jer mi sve gledamo sebično u smislu „mi ćemo raditi ono što mislimo da treba, ne vodeći računa o drugima“. To nikada nigdje nije bilo primjereno, pa neće biti ni u Bosni – smatra Puhalo.

Bajtal: Kriju nesposobnost

Sociolog Esad Bajtal kaže da svi ovi slučajevi proizlaze iz nesposobnosti političara da vode društvo pravim putem, već za provokacije koriste čak i crkvu, džamiju, vjeru i praznike.

– U normalnim zemljama praznik je slobodno vrijeme od rada, svečani trenutak, nešto što nas okuplja i čemu se radujemo kao ljudi, a ne kao Hrvati, Bošnjaci ili Srbi. Takvi bi praznici trebali da budu i takvi su i bili u društvu koje su srušili ovi etno ideolozi – smatra Bajtal.

Objašnjava da danas u BiH više nije tako, jer oni koji vode državu nemaju ideologiju, nemaju načina da vode društvo ka boljoj budućnosti.

– Oni svoju nesposobnost da vode društvo skrivaju iza stalnih dizanja tenzija i provokacija, koje se prenose i na narod – smatra Bajtal, dodajući da ništa u BiH nije postavljeno na normalnim temeljima.

Nagalašava da političari u BiH sve idealizuju, jer nemaju ideologije, i zato kroz diskurs praznika nalaze način da se sudaraju i sukobljavaju s drugima.

– Političari su postavili tezu da je onaj drugi svako ko nije naš, a naš je samo onaj kome mi damo sertifikat da je naš. Oni određuju ko je ko i odatle svi ti primjeri proizlaze – smatra Bajtal.

Istorijsko nepovjerenje

Za komentar na sve navedene incidente i atmosferu koja je godinama u BiH pitali smo i istoričara Željka Vujadinovića. On je kratko naveo da u svemu ovom leži duboko istorijsko nepovjerenje.

– Duboko istorijsko nepovjerenje nalazi se u osnovama na reakcije u pojedinim incidentnim situacijama. Prevazilaženje tog  istorijskog nepovjerenja može se sprovesti samo, kako je to još Gavro Vučković govorio prije više od 150 godina, izobraženjem naroda – poručio je Vujadinović.

Sporni grb Nemanjića

Iako je do sada bilo opravdanih reagovanja na provokacije, sa sve tri strane, predstavnici Srba u Federaciji tvrde da su reakcije na momke u Bosanskom Petrovcu bile pretjerane. Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH saopštio je da je protekla sedmica, umjesto da bude puna radosti povodom hrišćanskog praznika Božića, postala sedmica iskušenja za Srbe u FBiH. Oni navode da su proteklih 7 dana bili možda najteži za Srbe u FBiH u proteklih 20 godina, od kako su se vratili kućama.

– Dok smo mi pisali čestitku Srbima za pravoslavni Božić, u to vrijeme Srbima u Bosanskom Petrovcu policajci su pisali kazne, jer su se u koloni, noseći badnjak, nepropisno zaustavili ispred ugostiteljske radnje u Petrovcu – navode iz Odbora.

Podsjećaju da je dvojici dječaka koji su se slikali sa grbovima države Srbije ispisana novčana kazna od po 500 KM, dok su neki federalni portali prenijeli vijest o kokardama i provokacijama Srba. Napominju da se radi o neprimjerenoj reakciji, jer dječaci nisu nosili nikakve kokarde, već grb države.

U saopštenju se navodi da će, ukoliko se ne povuku prekršajne prijave protiv dva dječaka Odbor uputiti nove zahtjeve za prekršajno kažnjavanje lica koja su okačila zastave takozvane Armije RBiH u Kozarcu, Kozluku, Cerskoj, Srebrenici, selima oko Prijedora, Doboja, Novog Grada…