Home Vijesti Koruptivne afere Nikole Špirića

Koruptivne afere Nikole Špirića

0

U proteklih 10 godina potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić dovodio se u vezu s nekoliko kriminalnih i koruptivnih afera na koje je bh. pravosuđe ostalo nijemo. Zato su reagovale Sjedinjene Američke Države te su Špirića stavile na crnu listu, uvodeći mu sankcije, kao i njegovoj porodici, i zabranjujući mu ulazak u SAD.

U odluci State Departmenta se navodi da su sankcije Špiriću, koji je i poslanik u državnom parlamentu, uvedene zbog duboke umiješanosti u korupciju.

“Špirić je bio involviran i ostvario je benefite od javne korupcije, uključujući prihvatanje koristi u zamjenu za uplitanja u javne procese za vrijeme mandata poslanika u Predstavničkom domu u Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine”, navodi se na stranici State Departmenta.

U obrazloženju se navodi da je Špirić bio uključen u značajnu korupciju za vrijeme mandata poslanika u Predstavničkom domu PSBiH. Afere na koje podsjećamo u nastavku su aktuelne od 2008. godine pa u narednih nekoliko godina. Špirić je poslanik tek u posljednjem i još uvijek aktuelnom sazivu Predstavničkog doma. U periodu od 2006. do 2014. obnašao je funkciju predsjedavajućeg Savjetaministara i ministra finansija BiH.

Kakvim informacijama o koruptivnoj umiješanosti Nikole Špirića u posljednje četiri godine raspolaže State Department, za sada nije poznato. U nastavku podsjećamo na neke ranije afere.

Koruptivne afere u kojima se spominjao Nikola Špirić teške su stotine hiljada evra, ali je bh. pravosuđe, osim stidljivih pokretanja istrage i hitrog obustavljanja istraga, ostalo nijemo.

Afera Audi

Špirić je 2009. godine bio ključna figura afere “Audi”. Radi se o kupovini službenog automobila za njega, gdje je cijena vozila za samo jedan dan neobjašnjivo porasla za 86.000 KM.

Mediji su već 2008. godine izvijestili da je firma Transjug iz Donjeg Žabara kupila sporni automobil marke Audi od firme Brčko Gas za 133.233 KM, da bi ga samo dan poslije prodala Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH za nevjerovatnih 219.900 KM. Tadašnji zamjenik Nikole Špirića Fuad Kasumović tvrdio je da iz originalnih računa proizilaze osnove sumnje da je budžet državnih institucija ovom kupovinom oštećen za 86.667 KM.

Takođe, tih dana se nagađalo i da je Nikola Špirić, nakon što mu je navodno dojavljeno da će se voditi istraga o ovom slučaju, naredio “prepravljanje” automobila kako bi se stvorio dojam da je Savjet ministara BiH stvarno platilo sve što je prikazano u fakturi.

Ipak, 11. oktobra 2013. godine Tužilaštvo BiH obavijestilo je SIPA-u o obustavi istrage u ovom predmetu. Iz Tužilaštva BiH tada su kazali da Špirić nikada nije bio predmet istrage u tom predmetu i da je ispitan samo u svojstvu svjedoka.

Kupio stan u Beču “prodajom knjiga”

Dva puta je “vođena istraga” u slučaju kupovine stana Nikole Špirića u Beču. Naime, SIPA je provjeravala Špirićeve bankovne transakcije iz 2008. godine, kada se na njegovim računima pojavilo više od 400 hiljada evra. Tim novcem Špirić je kupio stan u Beču.

Početkom 2016. godine tadašnji glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović je kazao da je formiran predmet u vezi s kupovinom stana Nikole Špirića, ali je nekoliko mjeseci kasnije kazao da istraga nikada zvanično nije ni otvorena.

Međutim kada je Gordana Tadić preuzela poziciju v. d. glavnog tužioca ponovo se aktivirala priča o kupovini stana. SIPA je tada pokrenula istragu o utvrđivanju porijekla novca za kupovinu stana te je obavljen i razgovor sa Špirićem.

On je tada kazao kako je novac koji se nalazi na njegovom računu (više od 400.000 evra) zaradio prodajom knjiga i donacija koje je dobio od prijatelja. Ni u tom predmetu Špirić nikada nije odgovarao.

Prijavljen za nepotizam

Nikolu Špirića su prijavljivali i za nepotizam i nesavjestan rad u službi. Naime, bivši radnik Fonda za povratak BiH Irina Lovrić je podnijela krivičnu prijavu protiv Špirića, zato što je kao ministar finansija i trezora dozvolio isplatu plaća tadašnjem direktoru Fonda za povratak BiH Mlađenu Božoviću i nakon isteka mandata.

Krivotvorio izvještaj

Špirića su određene kolege parlamentarci optužili da je kao predsjedavajući Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BiH za nadzor nad Obavještajno-bezbjednosnom agencijom (OBA) BiH uputio OBA-i krivotvorene dokumente sa zaključcima koje članovi parlamentarne komisije nikada nisu usvojili.

U okviru prvog izmišljenog zaključka, Špirić naređuje glavnom inspektoru (ne generalnom direktoru OBA) Damiru Bevandi da istraži da li je bilo proceduralnih grešaka u postupku kod zavođenja dokumenta “Ušće” (povjerljiva dokumentacija OBA koja se odnosila na praćenje srpskih kriminalaca u BiH).

Osim ovog nepostojećeg “zaključka” Špirić dodaje još jedan nepostojeći. I opet je zadužio Damira Bevandu da istraži i komisiji dostavi kompletnu dokumentaciju “povodom predstavke M. T.”. Iz istrage je ponovo izostavljen generalni direktor OBA.

Sve ovo nikada nije bilo dovoljno bh. pravosuđu za konkretniji potez, za optužnicu ili nešto slično.

(BN)