Home BiH Malo se radilo, mnogo pričalo, previše svađalo

Malo se radilo, mnogo pričalo, previše svađalo

Preglasavanje Milorada Dodika, posjeta Ankari i Briselu, izbjegavanje imenovanja predsjedavajućeg Savjeta ministara, masovna smjena ambasadora i igre sa zastavom Srpske – obilježili su prvih 9 mjeseci mandata aktuelnog saziva Predsjedništva BiH.

Željko Komšić je od Milorada Dodika preuzeo predsjedavanje 20. jula, obećavajući da će u njegovom mandatu Predsjedništvo raditi više i brže. Međutim, Komšić se „proslavio“ prije nekoliko dana kada je s dnevnog reda povukao ANP, naprasno kako je tu temu i stavio pred Dodika i Šefika Džaferovića.

Prva sjednica Predsjedništva BiH održana je 12. decembra 2018, nakon što je Dodik, uz protivljenje druge dvojice članova, uspio da unese zastavu RS u hodnik ispred svog kabineta, ali ne i na sjednice. Osim ako se ne računa ona na njegovom reveru.

Nekoliko dana kasnije uslijedila je prva vanredna sjednica na kojoj su se članovi ekspresno dogovorili da opozovu srpske i hrvatske ambasadore i konzule, koje su u prethodnom mandatu imenovali Mladen Ivanić i Dragan Čović.

Već tada je uslijedio višemjesečni zastoj sa sjednicama, uz Dodikove prijetnje da će se povući ako ne bude dogovora, ali su članovi Predsjedništva krajem januara ipak otputovali u zajedničku posjetu institucijama EU. Tamo im je poručeno da će BiH dobiti kandidatski status za članstvo ako ispuni tri uslova, a ključni od njih je formiranje vlasti.

Upravo taj uslov Predsjedništvo BiH nije ispunilo ni 10 mjeseci nakon izbora, jer Komšić i Džaferović odbijaju da glasaju za Zorana Tegeltiju prije nego što Dodik ne pristane na nastavak NATO puta BiH.

– Malo ko je zadovoljan ukupnim političkim stanjem, funkcionisanjem sistema prije svega na nivou BiH, jer riječ je o izgrađenoj taktici da se ne uradi ono što narod želi, i što je obaveza po Ustavu. Zaista ne mogu da shvatim takav nivo sujete, čak bih rekao i mržnje koja vlada na nivou organa BiH – kaže za Srpskainfo Živko Radišić, bivši srpski član Predsjedništva BiH u periodu od 1998. do 2002.

Radišić, koji je radio prvo s Alijom Izetbegovićam i Antom Jelavićem, a potom s Berizom Belkićem i Jozom Križanovićem, tvrdi da je i tada u Predsjedništvu bilo ogromnih razlika i pitanja oko kojih se nikad nisu mogli dogovoriti. Međutim, dodaje, razlika je u tome što su on i njegove kolege imale dogovor da se bave prvenstveno onim temama oko kojih postoji saglasnost, a takvih je mnogo više.

– Tako i sada treba da se radi, ali se očito ne želi tako raditi. Umjesto toga, povlače se potezi za koje nikada neće biti saglasnosti i konsenzusa, samo da bi se vladalo pomoću straha. To je nečiji dublji interes, to se kreira ne samo ovdje, nego i izvan BiH. Međunarodna zajednica ima izuzetno veliku odgovornost za ukupno stanje u BiH, njeni dvostruki aršini, sudovanje, podržavanje jednih, a osporavanje drugih. Toliko nam malo fali da nam svima bude bolje. Ali nažalost, kako je Andrić govorio, upavo to malo nam nedostaje – zaključuje Radišić.

Možda najkonkretniji i najkorisniji potez Predsjedništva desio se 2. maja kada je Dodik, prilikom posjete Turskoj, sa Erdoganom potpisao revidirani sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i Turske, kao i memorandum o razumijevanju u vezi sa gradnjom puta Sarajevo – Beograd.

Do sada je održano pet redovnih sjednica Predsjedništva BiH na kojima je bilo na desetine sporazuma i memorandum koji se odnose na razne kredite, grantove, putovanje, ali su takve teme uglavnom nepoznate široj javnosti. Zato se zna da je Dodik preglasan kada je Predsjedništvo donijelo zaključak da od Hrvatske traži prekid gradnje pelješkog mosta. Takav zaključak je, ipak, NS RS stavila van snage, nakon pokretanja zaštite vitalnog interesa.

Preglasavanje se desilo i prilikom usvajanja Prijedloga budžeta BiH za 2019. ali Dodik nije reagovao kao u prvom slučaju, jer parlamentarci SNSD u PS BiH mogu da ga zaštite.

Takođe, pamti se da je Predsjedništvo zadužilo šefa diplomatije da Hrvatskoj pošalje protestnu notu zbog djelovanja obavještajaca, a Pravobranilaštvo da zaštiti imovinu BiH u Hrvatskoj. Migrantsko pitanje je redovno na sjednicama Predsjedništva, ali osim što Oružanim snagama nisu dozvolili izlazak na granicu – ništa konkretno nije urađeno da se kriza riješi.

Bivši hrvatski član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović i dalje stoji iza svoje izjave iz izborne noći 2006. kada je Željko Komšić prvi put izabran za hrvatskog člana „glasovima Bošnjaka“. Jović je tada rekao da Komšićev izbor „gura BiH mnogo godina unazad, pa skoro na ivicu rata“ i da „više nema Predsjedništva“.

– Predsjedništvo od tada nije učinilo nijedan detalj hvale vrijedan, jer je uvijek dva naprema jedan. BiH može da funcioniše kao zemlja tri jednakopravna naroda sa međusobnim uvažavanjem, konsezusom i paritetnim odnosom. Toga danas nema i neće ga dugo biti, sve dok Komšić potkopava ustavni poredak BiH i negira Dejton. Sada postoji i jedan element koji nije bio izražen nekad prije, a to je kvazimeđunarodna zajednica koja podržava svim silama one koji produbljuju krizu – kaže Jović za Srpskainfo.

(Srpskainfo)