OPREZ, GMO HRANA NA POLICAMA NEOZNAČENA: Na teritoriji RS pronađen GMO proizvod koji je proizveden kod nas

Svakog 15. marta, tako i ovog obilježava se Svjetski dan potrošača. U Banjaluci je održana aktivistička akcija pored Tržnice gdje mnogi kupuju namirnice.

Svjetski dan potrošača svoje porijeklo ima u “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine. Predstavljajući svoju Deklaraciju američkom Kongresu 13. marta, te godine Kennedy je govorio o potrošačkim pravima.

“Potrošači, po definiciji, uključuju sve nas, tako i mene kao predsjednika SAD-a. Oni su najveća ekonomska grupa na koju utiče skoro svaka javna ili privatna ekonomska odluka. Oni su najvažnija grupa čiji se stavovi vrlo često ne čuju. Glas potrošača mora se čuti”, kazao je prije 56 godina Kennedy.

Bitno je prisjetiti se da je spomenuta Deklaracija definisala četiri osnovna prava potrošača: pravo na sigurnost roba i usluga; pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju; pravo na izbor roba i usluga i pravo potrošača da se čuje njihov glas.
Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača z BiH ukazuje na sve učestalije i intenzivnije kršenje potrošačkih prava u Bosni i Hercegovini, u svim sektorima u kojima djeluju potrošači u BiH.

“Žalbe koje su podnesene u Instituciji ombudsmana znatno je povećan, te je u odnosu na prethodne godine veći za više od 60%. Takve brojke su zabrinjavajuće, te s pravom možemo reći da su u pojedinim oblastima prisutna sistemska kršenja osnovnih potrošačkih prava. Najveći broj žalbi i kršenja prava podnesen je na sektor ekonomskih usluga od opšteg interesa, što podrazumijeva isporuku energije (struja, plin, grijanje) i vode, telekomunikacijske usluge, poštanske usluge i javni transport. Unutar tog sektora su na prvom mjestu telekomunikacijske usluge”, rekli su iz ove Institucije.

Oni ističu da potrošač očekuje i ima pravo na jednostavan pristup telekomunikacijskoj usluzi, u cilju bolje komunikacije i pristupa informacijama, a često se osjeća prevarenim od operatera zbog nepravednih i nejasnih ugovornih odredbi. Ili pak, paket integrisanih usluga promovisan mu je kao ”jeftin”, a kada potrošač dobije račun, shvati da to nije tako.

“U sektoru trgovine primjećeni su brojni primjeri kršenja prava, a najčešći su – nedostatak na kupljenom proizvodu, odbijanje reklamacije kod takve kupnje, nepridržavanje prodajnih cijena, neusklađenost cijena na blagajni i polici, nepotpune deklaracije, omot proizvoda nije prilagođen obliku i masi proizvoda, proizvod na sniženju nije jasno i vidljivo označen cijenom prije i poslije sniženja, itd”, ističu.

U Banjaluci je povodom ovog dana održan performans u organizaciji Centra za životnu sredinu da bi se ukazalo na prisutvo GMO u hrani koja se nalazi na tržištu.

Ivana Kulić iz Centra za životnu sredinu kaže kaže da su odabrali lokaciju Tržnice za akciju koju su organizovali, jer tu ljudi kupuju mnoge namirnice koje koriste u ishrani.

“Želimo da ukažemo na opasnost da mi kao potrošači ne znamo da li kupujemo GMO proizvode, jer oni kao takvi nisu obilježeni. Na našem tržištu postoje restriktivni zakoni, ali sa druge strane GMO proizvodi postoje i mi smo ih otkrili nasumičnim testiranjem, pa smatramo da postoji veliki broj GMO proizvoda, a potrošači se ne mogu voditi nekim odokativnim metodama, već GMO mogu otkriti veoma zahtjevne laboratorijske analize. Potrošače može da štiti postojanje oznaka GMO naljepnica, ali na našem tržištu postoje samo NON GMO naljepnice. Mi smatramo da ti koji ugrožavaju naše zdravlje trebaju da obilježavaju svoje proizvode”, rekla je za BUKU Ivana Kulić.

Ona dodaje da su testirali pet proizvoda, a riječ je o namirnicama koje sadrže kukurzni skrob, jer je kukuruz najčešće genetski modifikovan.

“Nakon analiza dobili smo jedan pozitivan rezultat na kukuruznu krupicu koja je bila proizvedena upravo u Republici Srpskoj što je bio veliki problem, jer je upravo na nivou RS u potpunosti zabranjen GMO – i uzgoj i uvoz. Proizvođač je prijavljen i svi su proizvodi iz te serije morali biti povučeni iz prodaje”, istakla je Ivana.

Ivana ističe da inspekcija mora što češće da radi provjere proizvoda koji se nalaze u prodaji, jer bi to dovelo do sklanjanja sve većeg broja proizvoda sa polica.

Buka