Višnja potiče iz zapadnog dijela Azije. Prije otprilike 2 500 godina počinje se uzgajati u Grčkoj i Turskoj, a zahvaljujući Rimljanima proširila se Evropom.
Njena je krošnja manja od trešnje, a za atraktivnu boju plodova zaslužan je antocijanin – biljni pigment i vrlo snažan antioksidans koji možemo naći i u drugim vrstama voća poput: brusnice, borovnice, maline, kupine, jagode, grožđa, a u nešto manjem omjeru i u bananama.
Višnja je bogat izvor minerala, jer sadrži: kalcijum, željezo, magnezijum, fosfor, cink i bakar. Može se pohvaliti i značajnijim količinama vitamina A, B6 i C te tiamina, riboflavina i niacina.
Kraljica ljekovitosti
Višnja će doprinijeti u borbi protiv brojnih stanja i bolesti poput: upale mišića, nesanice, poremećaja koncentracije i pamćenja, osteoartritisa, holesterola u krvi, ateroskleroze i metaboličkog sindroma, gihta i bolesti mokraćnog sistema, bolesti srca i kardiovaskularnog sistema, raznih oblika raka i tumora, anemije, dijabetesa.
Naučno dokazano
Dosta vam je aspirina i ibuprofena – vrijeme je za višnju. Dobre vijesti dolaze iz Američkog društva hemičara koje navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat višnje u toj količini ima isto dejstvo protiv boli.
Aktivnim sportistima i rekreativcima višnja će priuštiti brz oporavak od vježbanja, te smanjiti blažu upalu mišića.
Budući da višnja sadrži serotonin – supstancu koja smiruje organizam, lak san je zagarantovan.
Medicinski centar Univerziteta Maryland potvrdio je djelotvornost prirodnog soka višnje u borbi s napadima gihta. Giht je vrsta artritisa. Svakodnevno konzumiranje soka od višnje tokom dvije sedmice trebalo bi ublažiti izuzetno bolne i neugodne simptome ove bolesti.
Sok od višnje
Da biste uživali u dobrobitima soka od višnje, poželjno je imati sokovnik koji omogućuje hladno cijeđenje ili običan sokovnik. Očistite višnje od košpi i stavite u sokovnik. Svježe iscijeđeni sok je najbolje odmah konzumirati. Možete zasladiti po želji medom.
Ukoliko nemate sokovnik, poslužiće i blender. Očišćene višnje stavite u blender da se pretvore u usitnjenu smjesu. Potom sadržaj procijedite kroz sitnu cjediljku ili gazu i dobro istisnite. Preostalo meso od višnje možete iskoristiti za pripremu poslastica.
Sirup od višnje
Kako je višnja dosta kisela – šećer je neophodan (možete ga dozirati po želji te koristiti zdravije alternative), konzervans nije potreban.
Potrebni sastojci: 3 kg svježih višanja, 3 kesice limunske kiseline, 2 kesice vanilin šećera, 5l vode, šećer (dozirajte ga po želji – što ga manje ima sok je zdraviji).
Očišćene i oprane višnje bez košpi stavite u veliki lonac i dodajte limunsku kiselinu, te najviše litru i po vode u prvoj turi. Višnje u loncu dobro izgnječite rukama, lonac prekrijte krpom i ostavite preko noći.
Sutradan procijedite višnje kroz cjediljku ili kroz krpu sličnu gazi. Dodajte šećer u omjeru 1:1 i dobro izmiješajte da se šećer otopi. Dobijeni sok prespite u odgovarajuće staklene boce i čuvajte na hladnom mjestu.
